Duhovne misli

Danas slavimo svetkovinu Marije Bogorodice, one koja je svojim plodnim djevičanstvom ljudskome rodu donijela Spasitelja svega svijeta i svakoga čovjeka. Ovaj dan poseban je ne samo zbog toga što slavimo početak jedne nove građanske godine, nego zato što još uvijek razmišljamo o otajstvu Kristova rođenja. Božićna osmina završava upravo prvim danom u mjesecu siječnju. Ova svetkovina Svete Marije Bogorodice je najstarija marijanska svetkovina na Zapadu, njezino je slavlje već u 7.

U liturgijskoj godini koja je pred nama slavit ćemo tolike spomendane, blagdane i svetkovine. Ali, vjerujem da se od svih dana u godini najviše radujemo Božiću, odnosno svetkovini rođenja Gospodnjega, danu kada je Gospodin postao vidljiv svima nama i kada je radi nas ljudi i radi našega spasenja sišao s nebesa i rodio se od Djevice Marije. „Mnogi su proroci i kraljevi htjeli vidjeti što vi gledate, ali nisu vidjeli; i čuti što vi slušate, ali nisu čuli!“ 

Ovih dana ćemo započeti s uređivanjem naših domova povodom svetkovine Kristova rođenja. Gotovo je nemoguće zamisliti toplinu božićnog ugođaja bez jaslica i bora. Iako se svi radujemo kada se bor unese u kuću i kada započne slaganje jaslica, možda nam je ipak ovo uređivanje postalo rutinski običaj koji se mora obaviti, bez razumijevanja dubljeg duhovnog smisla.

Treća nedjelja došašća uvijek me posebno veselila. U vremenu adventskog iščekivanja naviješta nam blizinu Božića. Premda se nalazimo u središtu došašća te želimo do kraja ozbiljno živjeti ovo vrijeme bdjenja i budnosti, ipak nam sve više raste radost u srcu i duši zbog dana skorog Isusovog rođenja. 

Špilja otvorenih dlanova

U doba paleolitika (starije kameno doba) ljudi su se bavili lovom i skupljanjem hrane i živjeli su u špiljama koje su bile oslikane prizorima lova i ranjenih životinja. Osim tih prizora osobito su zanimljivi otisci dlanova ruku koji su također čest motiv špiljske umjetnosti. Arheolozi koji istražuju špiljsku umjetnost razradili su razne teorije kojima pokušavaju objasniti razloge oslikavanja tog životnog prostora. Ovdje ne želimo razrađivati te teorije ili pak pristajati uz neke, a pobijati druge. Zaustavit ćemo se na otiscima dlanova.

Danas, kada čovjek ode na neki dalji put, raduje ga činjenica da se ima nekome javiti da je stigao do svojega cilja. Tu mi je pak uvijek zanimljiva moja baka kad se raduje kako smo do nekog odredišta tako brzo stigli. Ponekada je znala pričati kako su ona i djed iz Svete Jane do Trsata putovali gotovo tri sata, a danas tu relaciju prijeđemo za upola manje vremena.