Prigodno

Zasigurno se svaki čovjek okušao u radu. Već kao djeca mogli smo pomoći roditeljima u njihovu poslu oko kuće ili gdje drugdje, konačno i sami kao školarci i kasnije kao studenti morali smo učiti, pisati zadaće, čitati, a sve su to vidovi rada. Tako govorimo o intelektualnom i fizičkom radu. Jedan i drugi vid rada nisu suprotstavljeni već ne mogu jedan bez drugoga. Tim govorom ne podcjenjujemo ni jedan vid rada, ni bilo kojeg radnika. Svjedoci smo radništva naših roditelja ili bliskih nam osoba, ali svjedoci smo i svojega rada, bilo u slobodno vrijeme, bilo kao izvor stalne zarade.

Devetsto milijuna ljudi u svijetu gladuje! Svaki osmi čovjek na svijetu je pothranjen! Jedanaest milijuna djece godišnje umire od bolesti uzrokovanih izgladnjivanjem!  Gotovo polovica čovječanstva živi s manje od dva dolara na dan! Čak 43 milijuna Europljana gladuje! Siromaštvo prijeti oko 120 milijuna ljudi u Europi!

Anoreksija nervoza, bulimija i njihove kombinacije, bolesti su čija je karakteristika poremećena slika doživljaja vlastitog tijela. To su poglavito bolesti žena, a u muškaraca se pojavljuju vrlo rijetko. Poremećaji hranjenja se uglavnom pojavljuju između 10. i 30. godine života (dob početka anoreksije je najčešća oko 14. te oko 18. godine), najčešće počinju uslijed promjena tijela za vrijeme puberteta što dovodi do zabrinutosti za vlastiti izgled.

Nakon krvavih i bolnih tragova koja su stradanja u Drugom svjetskom ratu ostavila trajno urezanima na stranicama svjetske povijesti, činilo se kako je civilizacija odlučila reći odlučno NE ratovima i konačno DA miru u svijetu. Kada su svjetski lideri 26. lipnja 1945. godine u San Franciscu potpisali osnivačku Povelju organizacije Ujedinjenih naroda, djelovali su odlučni u svojoj namjeri da očuvanje mira i sigurnosti u svijetu postane conditio sine qua non napretka modernog društva.

Promicanje dostojanstva braka i obitelji? Nije to lak posao. Kako bi uopće mogli govoriti o tome, moramo znati koji položaj imaju brak i obitelj u suvremenom svijetu. Brak i obitelj u suvremenom svijetu usko su povezani za spas osobe te ljudskog i kršćanskog društva, kaže pastoralna konstitucija Gaudium et spes. Kršćanin se zato, uz svakog drugog čovjeka koji podržava i cijeni obiteljsku zajednicu, mora veseliti svakom nastojanju da se ta zajednica promiče i napreduje u zajednicu ljubavi. Ta zajednica treba biti njegovateljica života i treba biti oslonac svakom supružniku i roditelju.

Pulska Arena će 28. rujna 2013. godine svjedočiti jednom od najuzvišenijih trenutaka svoje povijesti. Pulska Arena koja je simbol zabave ovoga svijeta, ali i simbol kršćanskih mučeništva, prvi put u svojoj tisućljetnoj povijesti u svojim njedrima bit će svjedok proglašenja blaženim jednog od mučenika novije povijesti.

Ova sintagama je uvijek bila aktualana. U svakom trenutku ljudske povijesti, pa tako i danas, treba znati pročitati upravo njih, znakove vremena. Kako bismo mogli znati kako se postaviti u nekoj situaciji koja nas može zadesiti u današnjem svijetu, važno je razvijati tu sposobnost. Kako bi Crkva mogla izvršavati zadaću koja joj je povjerena, ona mora znati čitati znakove vremena i tumačiti ih u svijetlu Evanđelja. Jedino tako može dati prave odgovore na čovjekova vječna pitanja o sadašnjem i budućem životu i njihovu odnosu.

„Vrijeme ide, kažeš? Ah, ne! Vrijeme ostaje, mi smo ti koji idu“, zapisao je Henry Austin Dobson u poznatoj poemi Paradoks vremena. Britanski pjesnik već početkom 20. stoljeća uočio je stalnu ljudsku čežnju za vremenom, ljudsku potrebu da trči za nečime, ljudsku potrebu da zaustavimo umjesto da kvalitetno iskoristimo dano nam vrijeme.  Kada bismo opisali naše vrijeme u nekoliko stihova, koje bismo mu epitete dodijelili? Turbulento? Brzo? Tragajuće? Podloženo promjenama? Nedostatno?

Tijekom svoga prvog apostolskog putovanja u Brazil povodom 28. svjetskog dana mladih od 22. do 28. srpnja papa Franjo održao je ukupno 12 govora i jednu homiliju. Papa se u tri navrata obratio spontanim riječima bez unaprijed pripremljenog govora: vjernicima s balkona bazilike svetišta Gospe od Aparecide, talijanskoj mladeži nakon posjeta bolnici Sv. Franje Asiškog te prilikom susreta s mladima iz Argentine što je bio i jedini neplanirani susret u programu Papina putovanja.

Moj muž i ja smo se jednom prilikom našli u društvu jedne grupe mladih. Za vrijeme ručka, preko puta nas sjedila su dva dečka i djevojka. Jedan dečko je bio "štreber" s naočalama. Drugi je bio student s malo boljom frizurom i nije nosio naočale. Djevojka je očigledno bila s njim. Ali dok je "štreber" bio zauzet posluživanjem, čišćenjem tanjura i smeća, student se naljutio na djevojku zbog malenog incidenta i polio crveni sok po djevojčinoj kožnoj jakni i bijeloj majci. Ona je odabrala krivog i izgleda da joj ni proliveni sok nije promijenio mišljenje.