Naše teme

Otkriće pisma, složit će se mnogi, jedno je od najrevolucionarnijih otkrića ljudskoga roda. Od trenutka kada su ljudi shvatili da svoje misli i ideje mogu trajno zabilježiti na kamenu, tj. listu papira, svijet je postao drugačije mjesto. Od tada pismenost, a ne osvajačka i slična umijeća, postaje pokazatelj napretka nekog društva.

Nedjelja Dobrog Pastira prilika je za razmišljanje o Evanđelju koje ćemo slušati (Iv 10,11-18). Isusova usporedba o pastiru i ovčinjaku jedna je od najljepših kršćanskih tema koja izražava duboku povezanost između Krista kao Dobrog Pastira i kršćana kao onih koji ga slijede svim srcem. Uz mnoge druge simbole poput ribe ili molitelja raširenih ruku, već u drevnoj Crkvi jedan od najdražih motiva bio je upravo prikazivanje Krista s ovcom na leđima ili ovčinjaka s ovcama i pastirom Isusom.

Molitva znači biti s Bogom. U molitvi s dragim Bogom jednako je kao i u susretu s dragim nam osobama: želimo često biti zajedno, družiti se, biti si blizu. Po molitvi mi Boga sve više ljubimo i sve ga više poznajemo.

Kako danas moliti? Mnogo je načina molitve, a još više raspoloženja duše kojim se moli. Moliti se može govorom, pjesmom, šutnjom, slušanjem, čitanjem, razmatranjem, liturgijskom, određenom ili spontanom molitvom... Što je bliže srcu, molitva je bolja, ali nije uvijek lako naći riječi za molitvu.

Ta prekrasna livada iznad kuće moga djeda zauvijek mi je ostala u sjećanju. Volio sam trčati njome i puštati zmajeve. Oni su tako slobodno letjeli nebom, a tako sam se i ja osjećao. Mlađi brat i ja igrali smo se s našim labradorom bacajući mu štapove koje bi nam on uvijek vraćao. Nogomet je ipak bio glavni događaj dana. Postavili bi golove koje nam je djed napravio i u tom trenutku ta livada bi postala naš "Camp Nou", a pobjednik morao ići u selo po sladoled. Kada bi nam dosadilo, otišli bismo po štapove i na obližnjem jezeru, više-manje uspješno, hvatali ribice.

Bog je stvorio čovjeka radi dobra samog čovjeka. Zato mu je dao mnoge darove s kojima može tražiti svoj put i svoju sreću u svijetu. Smisao cijelog života je da pronađemo pravi put i sreću u Bogu, a to se može shvatiti kad postanemo svjesni da sve dobro koje imamo i što jesmo dolazi od Boga.

No koji je najveći dar koji je Bog dao čovjeku? Neki će reći – obitelj, prijatelji, ljubav, život, talenti, slobodna volja, a autorica knjige "Adamu s ljubavlju", Natalija Princi, reći će da je to razum. Sukladno tome, najveći grijeh bi bio, ne koristiti svoj razum.

Sumnjamo li da dijete ima autizam, jedan od najvažnijih znakova za uzbunu je nesposobnost djeteta za uspostavljanjem društvenog odnosa s drugim ljudima. Leo Kanner, koji je prvi opisao autizam (1943. godine) ukazao je na najizražajnije poteškoće upravo u ostvarivanju društvenih odnosa koje možemo očekivati kod takve djece i odraslih. Kod autizma ne postoji samo jedna, već čitav niz teškoća koje se javljaju različitim intenzitetima.

Prigodom 10. obljetnice smrti blagopokojnoga kardinala Franje Kuharića, kardinal Josip Bozanić najavio je da će se pokrenuti postupak ispitivanja mogućnosti za njegovo proglašenjem blaženim. Potom je  19. ožujka imenovao mons. dr. Jurja Batelju postulatorom u toj kauzi. Također je potaknuo vjernike i ljude dobre volje da na Ured postulature Zagrebačke nadbiskupije dostavljaju svoja svjedočanstva o kardinalu Franji Kuhariću, što će pomoći sustavnom očuvanju spomena toga velikog sina Crkve i hrvatskoga naroda.

Kada je Poncije Pilat, upravitelj rimske prefekture Judeje, u sudskom procesu upitao Isusa: «Što je istina?» (Iv 18,38), vjerojatno je očekivao neki jasan i jednostavan odgovor. Ali Isus nije odgovorio. Samo pitanje proizašlo je iz rasprave o tome je li Isus židovski kralj, optužba zbog koje je i doveden u carsku palaču. Isusov odgovor da njegovo Kraljevstvo nije od ovoga svijeta i da je došao na svijet da svjedoči za istinu, potaknuo je rimskog namjesnika na razmišljanje i postavljanje pitanja o istini. Što je to istina?

Glazba je umjetnost koja pomoću tonova neposredno i izvanprostorno izražava različita emocionalna ili voljna raspoloženja i reflektira određene momente same zbilje. Ona se razlikuje od drugih umjetnosti jer treba posrednika između skladatelja i publike. Glazba je umjetnost vremena, ona je energijska umjetnost koja se ispunjava u djelatnosti i poprima neki prostorni oblik (Dahlhaus, 2003.). Može se koristiti u razne svrhe. Neke su na razini pojedinca, dok su druge neodvojivi dio čovjekova društvenog života.

Križni put Isusa Krista već mnogo stoljeća nadahnjuje ljude i osnažuje ih da i sami sa svojim životnim križevima putuju prema cilju i smislu, prema preobrazbi smrtnog svijeta u besmrtnost neba. Razmišljajući o Isusovoj Kalvariji i moleći pobožnost križnog puta, misaono proživljavamo dramu ljudskog života zajedno s Isusom koji je s ljubavlju i poslušnošću prošao putem trpljenja, a potom i smrti, dolazeći na kraju do čudesnog uskrsnuća.