Glazba ima moć

Glazba je umjetnost koja pomoću tonova neposredno i izvanprostorno izražava različita emocionalna ili voljna raspoloženja i reflektira određene momente same zbilje. Ona se razlikuje od drugih umjetnosti jer treba posrednika između skladatelja i publike. Glazba je umjetnost vremena, ona je energijska umjetnost koja se ispunjava u djelatnosti i poprima neki prostorni oblik (Dahlhaus, 2003.). Može se koristiti u razne svrhe. Neke su na razini pojedinca, dok su druge neodvojivi dio čovjekova društvenog života. Za pojedinca glazba može biti način emocionalnog izražavanja, ali i promijeniti raspoloženje, izazvati opuštanje, stimulirati i biti izvor ugode.

Utjecaj glazbe

Činjenica da se glazba višestruko procesuira, te da ima fizički, emocionalni i kognitivni utjecaj, možda je ključ za razumijevanje njezine snage. Premda životinje mogu zamijetiti razlike u zvuku, a neke čak mogu razlikovati kompozitore i stilove glazbe, one ne mogu pamtiti melodije i druge holističke vidove glazbe. Kad ljudska bića slušaju glazbu ne reagiraju samo na zvuk. Ljudi glazbu mogu doživjeti fiziološki (npr. promjene u brzini otkucaja srca); motorički (pokreće čovjeka); senzorički (djeluje na osjetila, prvenstveno sluh); intelektualno (kroz znanje i sjećanja, koja mogu biti osobna ili pak povezana sa samom glazbom); neurološki (utječe na funkcije u mozgu i živčani sustav) i emocionalno (djeluje na raspoloženje i osjećaje).

U doba adolescencije glazba postaje glavni doprinos razvoju identiteta. Tinejdžeri puno slušaju glazbu, u Velikoj Britaniji obično gotovo tri sata dnevno. Glazbu slušaju da bi im prošlo vrijeme, da bi smanjili dosadu, opustili se i odvratili pažnju od briga i problema. Ponekad koriste glazbu da bi se posvađali s roditeljima. Utjecaj glazbe na raspoloženje u toj dobi može biti vrlo snažan. Tijekom ovih godina glazba je često utočište od učenja. Prva su istraživanja o utjecaju glazbe na učenje počela kad se radio udomaćio u kućama. Veliki je dio tog istraživanja bio nesistematičan. Sada su razvijeni modeli koji omogućuju da bolje razumijemo taj utjecaj.

Glazba kao alat

Nikada prije u povijesti čovječanstva nije bilo tako mnogo različitih vrsta glazbe tako lako dostupno tako velikom broju ljudi. Razvoj elektroničkih medija u drugoj polovini 20. stoljeća revolucionirao je pristup i korištenje glazbe u našim svakodnevnim životima. Uz neznatan napor možemo uključiti radio, pustiti CD ili slušati glazbu na videu ili televiziji. Ali nije uvijek bilo tako. Prije takvog tehnološkog razvoja, većina je ljudi imala pristup glazbi samo ako su pohađali određena religiozna i društvena događanja.

Učinak promjena tog stanja upravo zapanjuje. Sada možemo koristiti glazbu da bi manipulirali svojim raspoloženjem, izazivanjem uzbuđenja i raznih osjećaja i stvorili okružje koje može snažno utjecati na način na koji drugi ljudi osjećaju i ponašaju se. Ljudi mogu, a to i čine, glazbom potpomagati opuštanje, svladavati snažne osjećaje, kreirati pravo raspoloženje za izlazak, stimulirati koncentraciju, ukratko, mogu utjecati na to da se osjećaju ugodno i sigurno. Glazba je postala alat kojim se koristimo da bismo se prikazali u boljem svjetlu i potakli svoj razvoj.

Da su medicina i glazba jako povezani pokazala su različita istraživanja na različitim područjima medicine. Tako je dokazano da glazba u medicini smanjuje osjećaj boli, pomaže u rehabilitaciji. Može povoljno utjecati na društveno ponašanje, vokalizaciju. Glazba može poboljšati kvalitetu življenja kod osoba koje imaju poremećaje sluha ili poteškoće u učenju.

Biblija preplavljena glazbom

U prvi mah se čini da se Biblija ne bavi glazbom ili da je ona u njoj nešto posve sporedno, usputno. No, nije zanemariva činjenica da nekoliko stotina biblijskih redaka sadrži riječi koje imaju veze s glazbom (glazba, pjesma, himna, glazbalo, svirati, puhati, klicati, psalam, harfa, lira, trublja, rog, glas itd.). Biblijski ljudi u svakodnevnim prilikama preplavljeni su glazbom. Glazba je osobito igrala važnu ulogu u vjerskom životu biblijskih ljudi kao način približavanja tajni Boga i izražavanja radosti zbog njegove prisutnosti. Jedno od prvih mjesta u Bibliji gdje se glazba izrazitije spominje je Izl 15,20. Na osobit način Psalmi daju uvid u impresivnu ulogu glazbe u životu biblijskih ljudi.

U Novom zavjetu glazba igra znatno manju ulogu nego u Starom, i u svakom slučaju u odnosu na Stari zavjet ne donosi ništa bitno novo. Prvo kršćansko bogoslužje bilo je jednostavno, a proizišlo je iz židovske sinagoge gdje su se, kao što je poznato, pjevali himni, psalmi i razne molitve. Opći ton Novoga zavjeta bitno je drukčiji od Starog: Kristovo uskrsnuće radikalno mijenja perspektivu i dok je Stari zavjet prepun glazbe, osobito instrumentalne, radosti i slavlja koje je više ovozemno, tjelesno. Kršćanska radost i kršćansko slavlje je manje bučno; ono postaje više smireno, duhovno, usmjereno k nebu. Zato glazba ima moć oblikovati karakter, ona je zvuk naših osjećaja. A tišina između dvije note je ono što čini glazbu. Stoga, glazba može promijeniti svijet jer može promijeniti ljude. Kada ništa ne pomaže, samo glazba obriše suze i ohrabri srce.