Internet - gdje je granica?

Jeste li se ikada zapitali što se događa našem mozgu kada googlamo, fejsamo i pretražujemo? Zašto postajemo ovisni o pregledavanju elektroničke pošte ili facebook naslovnice?

Ako vas muče ovakvi problemi, niste jedini, jedna cijela generacija susreće se s novom tehnologijom koja mijenja naš um. Naime, kroz povijest razni izumi proširuju i ojačavaju naše urođene sposobnosti. Primjerice plug ojačava našu fizičku snagu, mikroskopom proširujemo raspon osjetljivosti našeg vida (osjetila), GMO-hranom pokušavamo utjecati i prilagoditi prirodu sebi, dok izumi poput kalkulatora, novina, knjige, globusa, pisaćeg stroja, računala i Interneta mijenjaju naše mentalne sposobnosti. Ovu posljednju skupinu tehnologija socijalni antropolog Jack Goody i sociolog Daniel Bell nazivaju intelektualnim tehnologijama. Upravo ta tehnologija ostavlja najdublji trag u našem mozgu. 

Kako objasniti promjenu

Kako bi objasnili mijenjanje mozga utjecajem intelektualne tehnologije prisjetit ćemo se karte i mehaničkog sata čijom je pojavom čovjek napredovao u apstraktnom razmišljanju. Mehanički sat dan je podijelio na brojeve, a prostor oko nas se počeo drugačije percipirati razvojem kartografije. Ovi izumi su zauvijek promijenili naš odnos prema vremenu i prirodi oko nas. Naravno, izumitelji sata i karte nisu razmišljali o tome kako će oni utjecati na naš mozak, mišljenje i kulturu, bitna je bila praktična primjena instrumenata. Tako i danas, dok se služimo Internetom, pišemo, čitamo i razmjenjujemo informacije, razvijamo dijelove mozga koje u prošlosti nismo koristili, polako mijenjamo navike, način života i kulturu.

Danas više razvijamo samo jedan dio mozga

U početku, dok još nije postojalo pismo, ljudi su informacije prenosili usmeno, te su ih pamtili, razvitkom pisma, mogle su se zapisati i nije bilo potrebno sve pamtiti, stoga se naš mozak koncentrirao na to kako prepoznavati znakove i čitati, a sve se manje učilo napamet. Počinju se pisati knjige, otvarati knjižnice, a izumom Gutenbergovog pisaćeg stroja knjiga je postajala dostupna sve većem broju ljudi. Čitajući knjige, ljudi su razvijali koncentraciju. Sposobnost dubinskog čitanja u tišini omogućila nam je da otplovimo u druge svjetove, razmišljamo o njima, razvijamo maštu, kritičko razmišljanje i kreativnost. Za razliku od knjiga, čitajući web-stranice naša pažnja nije usmjerena nego je isprekidana. Koliko smo puta prekinuli čitanje nekog članka klikanjem na poveznice koje su označene na stranici ili u samom tekstu? Ili smo bili ometeni zvukom nove pristigle pošte? S vremenom se naš mozak priviknuo na smetnje, počeo razvijati dijelove koji su naučili dijeliti našu pažnju na više informacija i zbog toga dolazi do problema s koncentracijom kada se pokušamo vratiti na „staromodno“ čitanje knjige. Sve češće čitajući knjigu želimo u što kraćem vremenu izvući najvažnije informacije, zaključke i ideje o knjizi, a sve rjeđe se opuštamo u tišini i sate provodimo uz knjigu. To se događa zato što koristeći jedan način razmišljanja (prikupljanje što više informacija) razvijamo određeni dio mozga, dok ostali, slabije korišteni (dubinsko shvaćanje teksta), počinju odumirati i potrebno je više napora kako bi se obnovili. 

Interaktivnost interneta

Jedan od najvažnijih razloga zbog kojeg neprestano otvaramo nove poveznice, provjeravamo poruke i pregledavamo novosti je interaktivnost Interneta. Emitiranjem svojih misli postajemo vidljivi svijetu, nas se može komentirati i ocjenjivati te možemo voditi rasprave. Svaki čovjek želi ostaviti trag, znak svog postojanja. Internet mu omogućuje da svoja razmišljanja podijeli s mnoštvom ljudi u kratkom vremenskom razdoblju. Stvaranjem svojih profila lako se možemo povezati sa starim prijateljima ili sklapati nova poznanstva. Na jednostavan način možemo biti informirani o njihovim životima. Težnja za informiranjem tjera nas da pregledavamo novosti kako ne bi ispali iz igre i ugrozili svoj društveni položaj. Usprkos sve boljim i modernijim strojevima za komuniciranje, komunikacija u stvarnom životu se mijenja i postaje nam teže ostvarivati kontakte licem u lice.

Razvojem Interneta ne postajemo gluplji nego drugačiji. Kako je kroz povijest svaka intelektualna tehnologija djelovala na naš mozak, mijenjala ga i fizički i funkcionalno, tako i vještine koje razvijamo služeći se Internetom mijenjaju nas. Promjene u našem mozgu utjecat će na buduće generacije, promijeniti njihov način razmišljanja i stvoriti drugačiju civilizaciju. Našim potomcima će život bez Interneta biti jednako neobičan kao što je nama neprirodno kada zaboravimo na sat i vrijeme.