Trebamo li glasati i za koga?

Kako se približava dan parlamentarnih izbora, 4. prosinca sve se češće susrećemo s porukama različitih političkih opcija. Na plakatima, televiziji, trgovima, koncertima... Većini građana te su poruke samo pusta obećanja. Naime, u posredničkim je demokracijama ponekad teško vidjeti vezu između onoga što građani žele i onoga što vladajući odluče. Ipak, te vladajuće smo sami izabrali. Ili nismo?

Na žalost, u Hrvatskoj, kao i većini suvremenih demokracija u kojima glasovanje nije obvezno, odaziv na parlamentarne izbore sve je niži i niži. A situacija u našoj državi sve je teža. Mnogi, i stručnjaci i laici, smatraju da Hrvatska trenutačno prolazi kroz najteže razdoblje od svog osamostaljenja, ako izuzmemo potresne i teške godine Domovinskog rata. Imamo svoju domovinu, već je i punoljetna, no za mnoge, vjerojatno i za većinu, ona nije onakva kakva bi trebala biti. Kao što se često naglašava, to nije država za koju su se njezini građani borili i za koju su umirali.

Ne treba uopće podsjećati na zastrašujući broj nezaposlenih koji se povećava iz dana u dan, na sve niži standard građana, na brojne prosvjede i desetke afera u političkim i poslovnim krugovima za koje svakodnevno saznajemo. Mnogi su se već pomirili sa situacijom. Zaključili su da nema lijeka. Neki smatraju da im je i dobro, s obzirom kako bi moglo biti. Mnogi će dan izbora provesti odmarajući od posla i žaleći se na stanje u državi, kao i svaku nedjelju, ne shvaćajući da je, između ostalog, i njihovo nedjelovanje dovelo do toga.

Izbori - "krvotok" demokracije

Razmišljat će kako njihov glas ionako ne čini razliku. U krajnjem slučaju, tješit će se činjenicom da su svi oni isti i da "iz principa" nikome neće dati svoj glas. Na taj način, dopustit će da manjina ili tijesna većina odluči kakav će njihov život biti u sljedeće četiri godine. I ne samo u sljedeće četiri godine jer odluke donesene u tom razdoblju lako mogu utjecati na naše živote i poslije toga, kao i na živote naših bližnjih, možda i naše djece. Bez obzira koliko nam se trenutačna situacija čini loša ili bezizlazna, treba razmisliti o jednostavnoj činjenici da viša izborna participacija znači jasnije određenje želja i političke volje građana.

Neovisno o tome hoće li pobjediti naš "favorit" ili netko drugi, svi ćemo se složiti da visok postotak birača koji su glasali za neku političku opciju ulijeva i više povjerenja u stručnost i sposobnost tih političara. Trebamo shvatiti da je izlazak na birališta naš doprinos državi u kojoj živimo, doprinos našem vlastitom životu i da se poslije nemamo pravo žaliti na nešto što nismo ni pokušali promijeniti.

Participacija u izborima najvažniji je oblik sudjelovanja građana u političkom životu. Ona je "krvotok demokracije" i zapravo ključna pretpostavka demokratskog društva. Danas još uvijek postoje nedemokratski režimi diljem svijeta u kojima građani ni na koji način ne mogu utjecati na uvjete u kojima žive. Ili bar ni na koji miran način kojim ne ugrožavaju svoju slobodu ili život. Oni bi dali sve da mogu bez straha izaći na birališta i ispuniti glasački listić. Mi imamo tu mogućnost.

Prije izbora sve vas političke opcije i civilne organizacije pozivaju da izađete na birališta. Ne bez razloga. Jedan glas može mnogo toga promijeniti. Jedni izbori mogu mnogo toga promijeniti. Jednim smo se izborima izjasnili za nezavisnu Hrvatsku. Sad ju imamo. Ovima bismo se mogli izjasniti za bolju Hrvatsku. Izboriti za nova radna mjesta. Za kvalitetnije obrazovanje mladih. Za bolju brigu o starijima. Za veće mogućnosti. Možda za samo jednu od nabrojenih stvari. Možda za nijednu, zasad. Ali svako putovanje, pa i ono najteže, počinje prvim korakom.

Kome dati svoj glas?
"Svaki je birač pozvan doći do mudre prosudbe u svjetlu temeljnih ljudskih dobara i okolnosti u hrvatskome društvu u kojemu je pozvan djelovati. To konkretno znači da će u sadašnjim prilikama razmotriti koja su temeljna ljudska dobra u pitanju i prosuditi koja stranka ili politička opcija pojedinih kandidata, sukladno programima koje predstavljaju, zavređuje povjerenje i pruža najviše sigurnosti da će ta dobra štititi i promicati", stoji u poruci biskupa uoči parlamentarnih izbora.

"Ključ za prepoznavanje konkretnih političkih stavova vjernici pronalaze u nauku i Predaji Crkve, kao i u naravi njezina poslanja. Osim toga, bitan je i vjernički osjećaj i osjećaj crkvenosti koji nosimo u sebi i koji nas vodi u odlučivanju komu želimo povjeriti vodstvo državne zajednice. Upravo zbog vjerničke povezanosti, razmjene mišljenja i crkvenoga zajedništva ne bi trebalo biti teško doći do potrebnih uvida i zauzeti stav o tome koji politički programi proturječe temeljnim antropološkim i etičkim vrijednostima i načelima, ukorijenjenima u naravi ljudskoga bića", napisali su između ostalog u svojoj poruci i pozvali vjernike da izađu na birališta 4. prosinca.