Blaženi koji poslušaju Kristova blaženstva

Slušajući tekst evanđelja o blaženstvima, zanimljivo bi bilo čuti reakciju čovjeka koji se prvi puta susreće s ovim evanđeoskim tekstom i nije vjernik. Sigurno bi ga doživio kao ludost. Baš tako, kao ludost u očima ovog svijeta jer što je u njemu normalno? Slušajući, Gospodine, tvoj govor o blaženstvima, nisi li malo, blago rečeno, naivan? Kad svi znamo kako je danas nepravda jača od pravde, kad je jao onome tko je siromašan i žalostan, kad znamo da se na milosrđe odgovara bahatošću, kad se na mirotvorstvo odgovara oružanom silom? Kad ne plačemo sa zaplakanima i ne radujemo se s radosnima? Kako živjeti i uživjeti se u tvoja blaženstva kad ne prepoznajemo one koje ti nazivaš blaženima? I sve se to događa u kršćanskom društvu. Dolaze mi u glavu riječi Gibonnijeve pjesme: „Ne, tu nema pameti...“ Živi cirkus.

Blaženstva su shvatljiva samo Božjom logikom

Nema sumnje, Isusova blaženstva nikako se ne uklapaju u logiku ovog svijeta. Ona su shvatljiva jedino gledano logikom Božje prisutnosti u svijetu. Jer logika svijeta govori kako je potrebno imati, posjedovati, gomilati, bogatiti se, uskraćivati, oduzimati, zanemariti bližnjega u potrebi, ne samo materijalno, nego i duhovno. Ali Bog srećom ne gleda kao čovjek. Za njega su blaženi ožalošćeni, gladni pravednosti, progonjeni, siromasi duhom... Nije Isus rekao ništa o tome kako su blaženi lijepi, zgodni, pametni, društveno „in“...

Kada očima svijeta gledamo na ludost Isusovih blaženstava, pitamo se: nije li i Krist bio smatran ludim? Ne govori li nam sv. Pavao apostol o ludosti križa? Božja mudrost očitovana Kristovom žrtvom na križu ne može, a ne biti od svijeta proglašena ludošću. Raspeti uvijek ukazuje na propast čovjekove ohole mudrosti i nedostatak poniznosti. Raspeti ukazuje na promašaj svih ljudskih očekivanja u ovome svijetu koja zaobilaze snagu i mudrost križa.

Siromasi duhom su mudri i postojani ljudi

No, što su zapravo blaženstva? To je stvarni čovjekov život - drama života. Blaženstvo je usklađenost, smirenost, radost i istinsko umijeće života u skladu s Bogom. Isus svojim govorom o blaženstvima gleda i dotiče svakog čovjeka, dotiče stvarnu situaciju vjernika u svijetu. Sva blaženstva se svode na prvo: blaženi siromasi duhom. Siromasi duhom posebni su Božji miljenici, a miljenici su zato jer svoje životno blago participiraju na Bogu. Božji siromasi ili siromasi duhom su mudri i postojani ljudi. Životno blago i blaženstvo u današnjem vremenu jesu mir u obitelji, mir u savjesti, zdravlje, prijateljstvo i povjerenje.

Budi mirotvorac, živi pravedno, budi milosrdan!

Mahatma Gandhi, veliki mirotvorac, pročitavši tekst o Blaženstvima ostao je oduševljen tekstom, ali razočaran kršćanima koji ih premalo žive. Rekao je sljedeće: „Da su kršćani živjeli po ovim riječima, svijet bi danas bio mjesto mira, ljubavi i sreće među ljudima. Ali kršćani mi sliče stijenama u vodi. Stoljećima ih voda okružuje, ali ne može prodrijeti u njih jer su nepropusne.“ Neka nam sud tog velikog Indijca bude poticaj da Isusova blaženstva doživljavamo kao riječ upućenu nama danas, kako bismo u njoj nalazili nadahnuće i poticaj za velikodušno prihvaćanje i življenje Evanđelja.

Slijediti Isusa je blaženstvo. Teško, ali je blaženo unijeti mir – budi mirotvorac, traži pravdu – živi pravedno, nemoj progoniti i tjerati mak na konac – budi milosrdan i čista srca. Ostani blag – daruj osmijeh u ovaj pomalo razvodnjeni svijet. Hrabro, blaženi prijatelju! Ne boj se biti blažen po Kristovoj ljestvici! A tu ljestvicu spoznajemo živeći Evanđelje kao temeljnu radost. Evanđelje je radosna vijest, ako ju blago prihvatimo i blaženo navijestimo i živimo u zajedništvu sa svakim čovjekom. Blaženi oni koji poslušaju Kristova blaženstva. Velika je plaća blaženih na nebesima.